Poslanik Islama Tekstovi

Božiji poslanik o vrijednosti rada

Written by PoslanikIslama.com

Father_gives_Son_Plant

Božiji poslanik s.a.w.a. je rekao: “Poslat sam da upotpunim ćudoređe.” 

Svaki musliman dobro zna da islam obraća kompletnu pažnju prema čovječijim moralnim, duhovnim i imanskim odlikama, ali je svakom muslimanu posve jasno i ovo načelo – da samo duhovni aspekt čovjekov, sam po sebi, ne obezbjeđuje kompletnu ljudsku sreću. Islam nije ograničio i zatomio svoje sljedbenike samo unutar duhovnosti, već je zajedno sa pozivom na duhovnost i usavršavanje duhovnih dimenzija obratio pažnju i na materijalne aspekte čovjeka i na njegove prirodne užitke. Da bismo o ovome, također, nešto saznali, obratićemo pozornost i na segmente ljudskog života poput ekonomije, strasti i užitka – koji predstavljaju najupečatljivijie aspekte života i priskrbljuju najveću pažnju današnjeg svijeta – te ćemo reći nešto o tome sa aspekta Kur’ana i hadisa.

Ekonomske aktivnosti čovjeka, korištenje ljudske snage i iskorištavanje prirodnih resursa  predstavlja jedno od najvažnih vjerskih naučavanja. U ovom pogledu je objavljeno mnoštvo ajeta i hadisa. Časni Poslanik su toliko ovo tretirali važnim da neki od njegovih hadisa izgledaju začuđujućim. Zarad boljeg upoznavanja vrijednosti ekonomije u Islamu, ovom prilikom cijenjenim čitateljima donosimo nekoliko hadisa:

 

 O ljudskoj snazi i radu

  1. Rekao je časni Poslanik: “Traženje halal imetka farz i obaveza je svakom muslimanu i muslimanski.”
  1. Nagrada čovjeku koji se trudi na (halal) opskrbi sebi i svojoj porodici, poput je nagrade borca na Božijem putu.
  2. Upitaše – koja je to najčistija opskrba? Reče: Opskrba koju čovjek stekne svojom rukom.
  3. Ibn Abas presnosi: Kada bi Resulullah, s. a. v. a., vidio nekog čovjeka čija bi ga snaga i jačina zadivili, upitao bi ga ima li kakav zanat, ako bi ovaj odgovorio sa – ne! – Resulullah bi mu kazao: Pao si u mojim očima. To znači da nezaposlen mladić nema vrijendosti u Poslanikovim očima
  1. Jedan čovjek koji je prošao pored Poslanikovih (s.a.w.a.) drugova pokazivao je veliku aktivnost i dinamizam. Ashabi su bili impresionirani i kazali su: „Kad bi ovo bilo na Božijem putu!“ Poslanik (s.a.w.s.) je odgovorio: „Ako ovaj čovjek nastoji da zaradi svojoj dječici onda je ta aktivnost na Božijem putu. Ako teži da zaradi svojim ostarjelim roditeljima onda je taj trud na Božijem putu. Ako nastoji da zaradi za sebe kako bi ostao čedan, napor koji ulaže je na Božijem putu. Ali, ako mu je namjera da se razmeće i pokazuje pred drugima to je onda na šejtanovom putu“.
  2. U jednoj drugoj okolnosti, Poslanik (s.a.w.a.) je rekao: „Onaj koji teži da zaradi s namjerom da pomogne udovicu i siromaha je poput onoga koji provodi noć klanjajuć, a dan posteći“.
  3. Poslanikovom (s.a.w.a.) hadisu isto tako je navedeno da „Bog najviše voli one koji najviše koriste ljudima“. (Taberani)

Poslanik (s.a.w.a) je rekao: „Sve ono što posiješ ili zasadiš i od čega će koristi imati ptica, ljudsko biće ili životinja ubraja se u dobra djela (sadaku)“.

Okorištavanje snagom prirode

  1. Ukoliko nastupi propast svijeta i rušenja sunčevog sistema a neko od vas bude u ruci imao mladicu drveta i ako ostane vremena tek toliko da je zasadi, pa neka je zasadi.
  2. Časni Poslanik, s. a. v. a., veli:

“Nema tog muslimana koji posadi voćku ili zasije usjev, pa iz njih budu jeli ljudi, ptice i životinje, a da mu se to neće računati kao sadaka.”

Stav islama je da onaj ko imadne vodu i zemlju pa ne iskoristi svoju snagu te i dalje bude siromašan – takav čovjek zaslužuje proklenstvo Božije.

Islam je stavlja maksimalan akcenat na rad i pokretanje točka ekonomije te ni u najtežim  trenucima ne zaboravlja vrijednost privređivanja.

Ali pored svih ovih preporuka i ukazivanja na važnost bavljenja ekonomijom i privređivanjem ipak nigdje nije kazano da ekonomija predstavlja temeljni princip i načelo ljudske sreće. Jednostavno, nije joj dat značaj veći od onog stvarnog kako i zaslužuje. Dakle, sa stanovišta Islama stavljanje u promet ljudskih snaga i prirodnih resursa na privređivanje, jeste samo jedna grana na drvetu ljudske sreće. Iako treba naglasiti – radi se o vrlo važnoj grani ljudske sreće. Ljudi koji vjeruju u primat  ekonomije u obezbjeđivanju ljudske sreće, nisu spoznali čovjeka. Štaviše, srozali su čovjekov dignitet na nivo stroja ili na stupanj sposobne životinje.

Priredio: Nihad Čamdžić

About the author

PoslanikIslama.com

Leave a Comment